Demencija: Sve veći socijalni problem



We are searching data for your request:

Forums and discussions:
Manuals and reference books:
Data from registers:
Wait the end of the search in all databases.
Upon completion, a link will appear to access the found materials.

Demencija postaje sve veći socijalni problem

Više od milion ljudi u Njemačkoj pati od demencije neurodegenerativne bolesti - a trend naglo raste. Očekuje se da će se broj pacijenata sa demencijom, kojima je potrebna njega, udvostručiti do 2050. godine, navodi se u izvještaju berlinskog Instituta za stanovništvo i razvoj iz 2011. godine o demenciji. To predstavlja znatne izazove za zdravstveni sistem i porodice oboljelih.

Na tematskom danu „Briga za osobe sa demencijom“ 28. septembra, stručnjaci će stoga predstaviti i razgovarati o trenutnim konceptima nege, između ostalog. Ako u narednih nekoliko godina ne dođe do proboja u liječenju demencije, to će postati "normalna nuspojava starosti", navodi Berlinski institut za stanovništvo i razvoj. Prema stručnjacima, broj oboljelih dramatično raste kao rezultat demografskih promjena. Istovremeno, mogućnosti obiteljske skrbi smanjuju se s obzirom na to da je sve manje i manje mladih ljudi koji će kod kuće skrbiti o starijim osobama, upozorava njemačko društvo za borbu protiv Alzheimerove bolesti.

2,6 miliona oboljelih od demencije 2050. Prema izvještaju iz demencije iz 2011., oko 1,3 miliona ljudi u Njemačkoj već pati od demencije, od čega su dvije trećine obolele od Alzheimerove bolesti. Očekuje se da će se broj pacijenata sa demencijom, kojima je potrebna njega, povećati na dva miliona do 2030. godine, a na 2,6 miliona do 2050. godine, objavio je Berlinski institut za stanovništvo i razvoj. Dok broj "pacijenata sa demencijom kojima je potrebna skrb raste, mogućnosti za njegu unutar obitelji opadaju, a profesionalno sestrinsko osoblje to ne može nadoknaditi", objasnila je izvršna direktorica njemačkog društva Alzheimera Sabine Jansen prije tematskog dana "Briga za ljude s demencijom" . U regijama koje se već bore sa značajnim padom broja stanovnika i značajnim starenjem stanovništva zbog gubitka emigracije, sve veći broj pacijenata sa demencijom mogao bi prema riječima Sabine Jansen postati ozbiljan društveni problem u narednim godinama. Prema stručnjacima, ove strukturno slabe regije karakteristične za emigraciju uključuju velike dijelove Meklenburg-Zapadna Pomeranija, periferne regije Brandenburg i neke periferne regije Saksonija-Anhalt i Saksonija. Prosječan udio pacijenata sa demencijom kreće se do 2.190 osoba na 100.000 stanovnika, dok se u cijeloj Njemačkoj na oko 100.000 stanovnika događa oko 1.600 bolesti, naglasio je stručnjak.

Obiteljska briga Kod Alzheimerove bolesti, najčešćeg oblika demencije, proteinske naslage nastaju u mozgu oboljelih, što narušava prijenos podražaja između moždanih stanica i trajno uzrokuje da moždane stanice umiru i pacijenti potpuno izgube pamćenje. Pogođena osoba ne gubi samo znanje koje je naučila, već i svoju ličnost kako bolest napreduje. Budući da Alzheimerovi pacijenti sve više gube vremensku i prostornu orijentaciju, svakodnevno su ovisni o intenzivnoj njezi. Prema njemačkom društvu protiv Alzheimerove bolesti, oko dvije trećine obolelih skrbe članovi porodice kod kuće. Socijalna udruga VDK stoga se početkom godine izjasnila da će se pacijenti s demencijom više uključiti u osiguranje za njegu njegovatelja, jer je "kućna njega dobar primjer žive solidarnosti među generacijama", istaknula je predsjednica društvene udruge Ulrike Mascher. Za rodbinu, briga o pacijentima s demencijom često predstavlja ogroman teret, prema riječima stručnjaka, ali teško je moguće smjestiti sve oboljele u odgovarajuće ustanove za njegu iz razloga kapaciteta.

Stoga će briga članova porodice i dalje igrati važnu ulogu u zbrinjavanju bolesnika sa demencijom, objasnila je Sabine Jansen. No, tijekom demografskih promjena povećava se ne samo broj oboljelih, nego paralelno opada i broj ljudi koji bi se mogli brinuti o bolesnicima sa demencijom. Osim toga, u strukturno slabim regijama sestrinsko osoblje potrebno za profesionalnu njegu pacijenata već postaje oskudno, nastavlja stručnjak. Tako da osobe s demencijom "ostaju u svojim domovima što je duže moguće i sudjeluju u društvenom životu, potrebni su nam novi koncepti", rekao je generalni direktor Njemačkog društva Alzheimer. Ovi novi pristupi skrbi o oboljelima od Alzheimerove bolesti i demencije trebali bi biti u fokusu tema dana "Briga za ljude s demencijom".

Novi načini u skrbi o demencijskim pacijentima Sabine Jansen navela je, između ostalog, posebnu pripremu bolnica za sve veći broj oboljelih kao primjer budućeg orijentacijskog dizajna zbrinjavanja pacijenata sa demencijom. Kao pozitivan primjer, stručnjak je naveo "Slobodnu državu Bavarsku", gdje se "u saradnji s kompanijama koje boluju od Alzheimera na sedam lokacija, bolničke radnike obučavaju, između ostalog, u modelnom projektu". Na primjer, u Donjoj Saksoniji postoje slične inicijative. Pored toga, potrebni su novi pristupi za postizanje bolje interakcije između profesionalne njege i dobrovoljne njege, nastavlja Jansen. Za to postoje "prvi pristupi, od kratke obuke pomagača laika do dobrovoljnog rada, u dostojanstvenoj njezi do umirućih", koja bi se trebala dodatno proširiti, objasnio je generalni direktor Njemačkog društva Alzheimer. Pozitivan primjer je Centar za kompenzaciju demencije u Schleswig-Holsteinu, koji je osnovan 2011. godine i koji uz financijsku potporu države spaja postojeće ponude i profesionalnu razmjenu. Prema stručnjaku, „Višegeneracijska kuća sjever u Donjoj Saksoniji“ takođe je jedan od pozitivnih primjera za zbrinjavanje pacijenata sa demencijom. Na primjer, ovdje su uključeni i pacijenti sa demencijom, posebnim danima sastanka za stanovnike domova za starije i dnevne centre. U sklopu tematskog dana, u Lajpcigu će biti predstavljeni i radovi drugih višegeneracijskih kuća, koje sve više otvaraju svoje dnevne ponude poput joga satova ili plesnih skupina pacijentima s demencijom, izvijestilo je generalni direktor Njemačkog društva Alzheimer.

Međutim, uspostava odgovarajućih mogućnosti zbrinjavanja samo je jedna strana novčića kako bi se ubuduće osigurala skrb o pacijentima s demencijom, rekao je za Hamburger Abendblatt Knut Bräunlich, predsjednik Alzheimerove zajednice u Saksoniji i izvršni direktor socijalne službe gGmbH grada Rochlitz. Za Knuta Bräunlich-a uklanjanje razlika u stopama skrbi koja se plaća u Istočnoj i Zapadnoj Njemačkoj ključan je preduvjet da se osigura odgovarajuća njega pacijenata. "Između stacionarnih objekata u Saksoniji i Baden-Württembergu ove (razlike) su, na primjer, do 800 eura mjesečno po razini skrbi i slučaja", naglasio je specijalista. Na ovaj će se način opći uvjeti u regijama koji su već strukturno slabi dodatno pogoršati, rekao je predsjednik Alzheimerove organizacije u Saksoniji. Predsjednica socijalnog udruženja VdK Njemačka, Ulrike Mascher općenito je zatražila veću financijsku potporu kako bi se osigurala adekvatna skrb za bolesnike sa demencijom. Umjereno povećanje doprinosa za obavezno osiguranje dugotrajne skrbi s jednakim sudjelovanjem poslodavaca je upravljivo, "ako se potrebna poboljšanja radnog učinka dugoročno pouzdano financiraju", objasnila je Ulrike Mascher. (fp)

Takođe pročitajte:
Svjetski dan Alzheimerove bolesti: stručnjaci upozoravaju na demenciju
Demencija postaje raširena bolest
U Njemačkoj je u porastu starosna demencija
Demencija i Alzheimerova bolest
Demencija: holistički pristup liječenju
Pacijenti sa demencijom

Slika: Anja Wichmann / uredio: Gerd Altmann / pixelio.de

Podaci o autoru i izvoru


Video: Prevencija i lecenje demencije - dr Zlatko Pavlovic


Prethodni Članak

Imuna obrana blokira rast raka

Sljedeći Članak

Praksa za naturopatiju i rehabilitaciju